Hiljade penzionera koji primaju penziju iz Hrvatske, a žive u Srbiji, Bosni i Hercegovini i drugim državama regiona, i ove godine ponovo se suočavaju sa administrativnom obavezom koja im može odrediti dalji tok isplate njihovih mjesečnih primanja.
- Riječ je o obavezi dostavljanja takozvane potvrde o životu, dokumenta koji je godinama poznat korisnicima, ali koji i dalje izaziva stres, nesigurnost i strah da bi zbog male greške mogla biti prekinuta isplata koja mnogima predstavlja jedini stabilan izvor prihoda.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je i ove godine uputio novo obavještenje koje donosi određene promjene u odnosu na raniju praksu. Najvažnija novina odnosi se na uvođenje djelimične elektronske razmjene podataka između država, posebno između Hrvatske i Srbije, čime je dio penzionera oslobođen obaveze da svake godine ručno šalje potvrdu. Ovaj sistem je uveden kako bi se smanjile zloupotrebe, ali i ubrzala administracija, jer se automatski provjerava da li korisnici i dalje ispunjavaju uslove za nastavak primanja penzije.
- Ipak, iako novi sistem donosi olakšanje za dio korisnika, situacija nije ista za sve. Oni čiji podaci nisu obuhvaćeni elektronskom razmjenom i dalje moraju proći klasičnu proceduru. To znači da je potrebno da se obrazac potvrde o životu preuzme, uredno popuni, potpiše i ovjeri kod nadležnog organa, nakon čega se šalje u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Za mnoge starije ljude, posebno one koji žive sami ili nemaju pomoć porodice, ovaj proces predstavlja dodatni teret i izvor zabrinutosti.
Posebno je naglašeno da su i korisnici na Kosovu obuhvaćeni ovom obavezom, te su njima obrasci već poslati poštom tokom aprila. Time se želi osigurati da svi penzioneri budu pravovremeno informisani, jer kašnjenje ili nepredavanje dokumentacije može dovesti do privremenog prekida isplate. Upravo ta mogućnost izaziva najveću nervozu među korisnicima, koji se plaše da bi zbog administrativnog propusta mogli ostati bez osnovnih sredstava za život.
- U pozadini cijelog procesa stoji i statistika koja pokazuje koliko je ovaj sistem važan za region. Hrvatska trenutno isplaćuje penzije za više od 181.000 korisnika koji žive izvan njene teritorije. Veliki dio njih nalazi se upravo u susjednim državama, gdje su ljudi tokom radnog vijeka ostvarili pravo na penziju kroz rad u Hrvatskoj, a danas od tih primanja zavise u potpunosti ili djelimično.
Prema pisanju domaćeg portala Blic, Srbija zauzima jedno od vodećih mjesta po broju korisnika hrvatskih penzija, jer se procjenjuje da više od 62.000 penzionera u Srbiji prima ova mjesečna primanja. Ovaj podatak jasno pokazuje koliko je veliki broj građana bivše Jugoslavije povezan sa hrvatskim penzijskim sistemom. Blic navodi da se mnogi penzioneri često suočavaju sa zbunjenošću zbog novih pravila, posebno zbog prelaska na elektronsku razmjenu podataka, jer nisu sigurni da li su njihovi podaci automatski obrađeni ili ipak moraju sami da šalju dokumentaciju. Ova nesigurnost dodatno pojačava strah od mogućeg prekida isplate.
- Kako prenosi Kurir, najveći problem za stariju populaciju ostaje složenost administrativnih procedura. Kurir ističe da mnogi penzioneri ne razumiju u potpunosti da li su obuhvaćeni elektronskom provjerom, zbog čega često traže pomoć djece ili rodbine kako bi ispravno popunili i poslali dokumente. Posebno se naglašava da je važno da se rok 31. maj 2026. godine ne propusti, jer se nakon tog datuma može pokrenuti procedura privremenog obustavljanja isplate penzije. U tekstu se također ukazuje da se sve više ljudi odlučuje da dokumentaciju pošalje ranije, upravo kako bi izbjegli gužve i potencijalne tehničke greške.
U jednom dijelu izvještaja dodatno se naglašava i psihološki pritisak koji ova obaveza stvara kod starijih ljudi. Mnogi od njih žive u stalnom strahu da bi zbog jednog propuštenog papira mogli izgubiti jedini stabilan prihod. Zato se savjetuje da se dokumentacija ne ostavlja za posljednji trenutak, već da se proces završi čim se dobije informacija ili obrazac.
- Prema izvještajima koje donosi Telegraf, sve veći broj država uvodi digitalne sisteme razmjene podataka kako bi se modernizovala administracija i smanjile mogućnosti zloupotrebe penzionih sistema. Telegraf navodi da, iako su ovi sistemi tehnički napredniji i efikasniji, oni i dalje predstavljaju izazov za starije građane koji se teško prilagođavaju digitalnim promjenama. Upravo zbog toga institucije u više navrata apeluju da se korisnici redovno informišu i provjeravaju svoj status, kako bi izbjegli neprijatne situacije i eventualni prekid isplate.
U praksi, procedura za one koji i dalje moraju slati dokument nije se značajno promijenila. Potrebno je preuzeti obrazac, popuniti lične podatke, ovjeriti ga kod nadležnog organa i poslati u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Za one koji su obuhvaćeni elektronskom razmjenom, cijeli proces se završava bez njihove intervencije, jer sistem automatski potvrđuje status korisnika.
- Međutim, upravo ta podjela između “automatskih” i “ručnih” korisnika stvara dodatnu konfuziju. Mnogi penzioneri nisu sigurni u koju grupu spadaju, pa se često dešava da iz predostrožnosti šalju dokumente i kada to nije neophodno. Stručnjaci zato savjetuju da se, u slučaju nejasnoća, obavezno kontaktiraju nadležne institucije kako bi se dobile tačne informacije.
Kako se približava rok 31. maj 2026. godine, raste i zabrinutost među korisnicima. Iako većina sistema sada funkcioniše digitalno, ljudski faktor i dalje igra ključnu ulogu, jer je potrebno da svaka informacija bude tačno evidentirana. Zato se penzionerima preporučuje da ne čekaju posljednje dane, već da sve završe na vrijeme kako bi izbjegli bilo kakve komplikacije.
Na kraju, iako nova pravila donose određeno olakšanje kroz automatizaciju, činjenica je da veliki broj ljudi i dalje mora prolaziti kroz klasičnu birokratsku proceduru. U tom procesu, pravovremeno informisanje i pažljivo praćenje obavještenja postaju ključni faktori koji odlučuju da li će isplata penzije teći nesmetano ili će doći do privremenih zastoja. Za mnoge starije građane, upravo ta primanja predstavljaju sigurnost i osnovu svakodnevnog života, pa se i najmanja greška može pretvoriti u veliki problem koji utiče na cijelo domaćinstvo.
