U danima kada su planine trebale biti obavijene tišinom, snijegom i potpunim zimskim mirom, mnogi koji su se odlučili da praznike provedu u prirodi doživjeli su prizor koji ih je duboko uznemirio.
- Umjesto očekivanih tragova divljači u bijelom pokrivaču, pogled su im privukla tijela zmija koje su se kretale po kamenjarima i osunčanim dijelovima planinskih staza. Zmije, koje bi u ovom periodu trebale biti u dubokom zimskom snu, pojavile su se usred zime, ostavljajući za sobom osjećaj nelagode, straha i brojna pitanja. Kako Kurir piše pozivajući se na svjedočenja iz prirode, ovakva pojava zatekla je i iskusne planinare, jer se ne pamti da su se gmizavci u tolikom broju pojavljivali u najhladnijem dijelu godine.
Ljudi koji su došli tražeći mir i bijeg od gradske buke zatekli su se u situaciji koju nisu mogli ni zamisliti. Prizor zmija koje izlaze iz pukotina stijena, uvijaju se na suncu i pokušavaju da se zagriju, podsjećao je na rano proljeće, a ne na kraj decembra. Ovakva slika djelovala je gotovo nestvarno i izazvala je niz reakcija – od panike do duboke zabrinutosti za stanje prirode. Mnogi su se pitali da li se radi o izolovanom incidentu ili o znaku da se nešto ozbiljno mijenja u prirodnom poretku.
- Prema riječima poznatog zmijolovca Vladice Stankovića, koje prenosi Kurir, razlog za ovakvo ponašanje zmija leži u neuobičajeno visokim temperaturama. Umjesto stabilnih minusa, vrijeme je tih dana više podsjećalo na kasnu jesen. Toplota je zbunila zmije i prekinula njihov prirodni ciklus hibernacije, tjerajući ih da prerano napuste svoja skloništa. Stanković upozorava da ovo nije prvi put da se takvo nešto dešava, već da se slični slučajevi ponavljaju iz godine u godinu, što jasno ukazuje na promjene koje više nisu izuzetak, već pravilo. Promjene temperature direktno utiču na ponašanje životinja, naročito hladnokrvnih vrsta koje zavise od okoline da bi regulisale svoje životne funkcije.
Ipak, strah koji se javlja kod ljudi ne proizlazi samo iz iznenadnog susreta sa zmijama, već i iz duboko ukorijenjenih narodnih vjerovanja. Kako navodi etnologinja Snežana Ašanin u razgovoru za Nova.rs, neobične pojave u prirodi su se kroz istoriju često tumačile kao loši znaci. U narodnoj tradiciji, zmija viđena u pogrešno doba godine nosila je simboliku nesreće, bolesti ili nadolazećih problema. Vjerovalo se da se zmija pojavljuje jer zemlja „nije htjela da je primi“, što je dodatno pojačavalo osjećaj straha i neizvjesnosti. I danas, iako živimo u dobu naučnih objašnjenja, slična nelagoda se javlja kada se na društvenim mrežama pojave fotografije zmija koje gmižu po planinama usred zime.
- Svjedoci ovih prizora opisivali su kako su zmije izlazile na osunčane stijene, tromo se kretale i pokušavale da zadrže toplotu. Takvo ponašanje ukazuje na to da su probuđene u pogrešno vrijeme, što za njih može biti kobno. Prerano buđenje znači trošenje energetskih zaliha koje su im potrebne da prežive do proljeća, a ukoliko se hladnoća iznenada vrati, zmije mogu ostati bez snage i uginuti. Ovakav poremećaj ne utiče samo na njih, već i na cijeli ekosistem, jer se narušava prirodna ravnoteža između vrsta.
U sredini ove priče, nauka nudi jasnije i racionalnije odgovore. Stručnjaci za klimatske promjene, na koje se poziva Blic, ističu da globalno zagrijavanje ne donosi samo toplija ljeta, već i nestabilne zime. Kada temperature tokom zime osciliraju i ne zadrže se dovoljno dugo ispod nule, životinje gube orijentir. Zmije su među prvim vrstama koje reaguju na ove promjene, jer njihovo tijelo odmah odgovara na toplotu. Ovakvi slučajevi su, prema mišljenju stručnjaka, jasan signal da klimatske promjene više nisu apstraktan pojam, već realnost koju vidimo u svakodnevnom životu.
- Ipak, uz naučna objašnjenja, opstaju i teorije koje se oslanjaju na intuiciju i strah od nepoznatog. Neki vjeruju da zmije imaju sposobnost da osjete vibracije tla i najave geološke poremećaje, poput zemljotresa. Iako takve tvrdnje nemaju čvrstu naučnu potvrdu, one i dalje žive u kolektivnoj svijesti ljudi. Zmije su oduvijek bile simbol opasnosti i misterije, pa njihova pojava van uobičajenog vremena dodatno podstiče maštu i zabrinutost.
S druge strane, biolozi i prirodnjaci pokušavaju smiriti javnost. Oni ističu da zmije ne traže sukob s ljudima i da su njihovi izlaci iz skrovišta isključivo pokušaj prilagođavanja neobičnim uslovima. Najvažnije je, savjetuju stručnjaci, ne dirati ih i ne pokušavati ih tjerati ili hvatati. Zmije napadaju samo kada se osjećaju ugroženo, a u većini slučajeva će se same povući ako im se ostavi prostor.
- Kada se cijela situacija sagleda šire, postaje jasno da pojava zmija usred zime nosi dublju poruku. Ona nije samo neobična vijest koja privlači pažnju, već upozorenje da se priroda mijenja brže nego što smo spremni da priznamo. Toplije zime, poremećeni ciklusi i zbunjene životinje postaju nova stvarnost. Umjesto da se oslanjamo na strah i stara vjerovanja, stručnjaci pozivaju na razumijevanje i odgovornost prema okolišu.
Na samom kraju, kako pišu Večernje novosti, ovakvi događaji trebali bi biti povod za ozbiljno razmišljanje o našem odnosu prema prirodi. Zmije koje su se pojavile usred zime nisu znak katastrofe, već signal neravnoteže. One podsjećaju da klimatske promjene utiču na svaki dio ekosistema, uključujući i čovjeka. Priroda šalje tiha upozorenja, a na ljudima je da li će ih shvatiti ozbiljno ili nastaviti da ih ignorišu. Jer, ravnoteža koju jednom izgubimo, teško se ponovo uspostavlja, a odgovornost za njeno očuvanje pripada svima
